Svijet Fabergéa

Bečki Muzej Povijesti Umjetnosti (KHM), Beč: Sklapanjem memoranduma o suradnji – povodom devedesetogodišnjice od ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa između Rusije i Austrije – koji su lipnja prošle godine potpisali predstavnici diplomacije ovih zemalja, počela je kulturna razmjena tijekom koje će do kraja 2014. u sedamnaest gradova Rusije biti predstavljeno pedeset austrijskih projekata, a u gradovima diljem Austrije uveliko se održavaju koncerti i izložbe, mnoge nastale u kooperaciji domaćih i ruskih umjetnika. Za sada, od izložbi izdvajamo “Utopiju i realnost” (Kunsthaus, Graz) – uzbudljiv dijalog između umjetničkog dua Ilya i Emilia Kabakov i jednog od najvažnijih predstavnika ruske avangarde Ela Lissytzkog. “Lenjin: ledolomac ” (muzej Lentos, Linz), izložba je inspirirana prvim ledolomcem na atomski pogon – nekadašnjim simbolom sovjetske moći koji je, izvan funkcije i “praznog stomaka”, već 25 godina ukotvljen u Murmansku, a trenutno najveću senzaciju predstavlja izložba “Svijet Fabergéa” u bečkom Muzeju povijesti umjetnosti sa 160 pozajmica iz Fersmanovog minerološkog- i Moskovskog Kremlin muzeja. Svega godinu dana po otvaranju Umjetničke riznice u kojoj se nalaze dragocjenosti iz nekadašnje habsburške zbirke, među njima i čuvena “Saliera” Benvenuta Cellinija, u muzej su stigli radovi “Cellinija sa sjevera” – Petera Carla Fabergéa (1846-1920), široj čitalačkoj publici poznatog po pisanicama od plemenitih metala i dragog kamenja koja su se u njegovoj radionici izrađivala po narudžbama posljednja dva ruska cara – Aleksandra III i Nikolaja II. Upravo u priči o nastanku tradicije darovanja luksuznih pisanica na ruskom dvoru nalazimo još jednu vezu između Fabergéa i ovdašnjeg Muzeja povijesti umjetnosti. Kada je 1885. od Fabergéa za caricu Mariju Fjodorovnu (rođenu kao princeza Dagmar od Danske) naručivao prvu od njih, Aleksandar III je na umu imao prototip zlatnog jajeta od nepoznatog francuskog majstora iz 18. stoljeća, tada u posjedu princeze Wilhelmine, kćeri Kristiana IX Danskog. Ovo zlatno jaje sa “iznenađenjem” u vidu emajlirane koke sa dva rubinska oka i krunom ukrašenom draguljima, danas se nalazi u riznici KHM – a. Fabergéova kreacija (u privatnoj zbirci oligarha Victora Vekselberga) nije kičasta kao original i upravo elegantna jednostavnost bijelog jajeta sa zlatnim ukrasima, osvojila je carsku obitelj koja je svake godine naručivala luksuzne uskršnje poklone od poznatog draguljara.

Nakon smrti Aleksandra III (1894), Nikolaj II nastavlja tradiciju o Uskrsu poklanjavši po jednu pisanicu bivšoj i novoj carici. Fabergé, koji svake godine pred blagdan na adresu ruske ambasade u Berlinu šalje kovčeg pun poklona namijenjenih različitim diplomatskim predstavnicima, ima sve više posla. Kao carski nabavljač i dvorski zlatar, zadužen je za izradu nakita u skladu sa strogim propisima o decentnosti i profinjenosti. U KHM – u se vide carski pečati, tabakere, ordenje, ali i čuvene “Ljubičice” (1904) majstora Fabergé radionice Henrika Wigströma – cvijeta na stabljici od zlata i emajla u vazni od kvarca koji, putem malog mehanizma koji se pokreće pritiskom na gumb, otvara svoje latice otkrivajući portrete četvero carske djece.Fabergé na početku karijere radi sa polu-dragim kamenjem koje naručuje od dvije specijalizirane brusionice. Veliku konkurenciju ima u Alekseju Sergejeviču Kakowinu, obrtniku čiji pritiskač za papir koji predstavlja jestive bobice od jaspisa, kvarca, gips – selenita, mramora, gagata, koralja i raznog brušenog kamenja, Princu od Walesa na Svjetskom sajmu obrtnika u Londonu 1851. izmamljuje riječi: “Volio bi ih pojesti!” Ovaj predmet se također nalazi na izložbi u Beču koja pokazuje neke od najimpresivnijih radova tadašnjih poznatih ruskih draguljara, Fabergéovih konkurenata ili suradnika. Među njima su Fjodor Rückert, Ivan Chlebnikow i Mihail Perhin. Ruske obrtnici na smjeni dva stoljeća prihvaćaju utjecaj europskih trendova, osobno bečkog jugendstila i nalaze inspiraciju u prirodi. Broševi, naušnice i privjesci od dragog kamenja i plemenitih metala prikazuju insekte, cvijeće, leptire, a naročito popularan motiv je Vilinski konjic, što je tema obrađena i na izložbi u KHM – u.U Beč su iz Moskve doputovala četiri Fabergéove pisanice (od ukupno 54. nastalih za carski dvor, sačuvano je 42). “Pamjat Asowa” (1891) je nazvana po modelu istoimene carske oklopnjače koja se nalazi kao ” iznenađenje ” u jajetu, a “Transsibirska željeznica” (1900) prema ruskom simbolu ekspanzije na istok koje u sebi krije vlak od zlata sa autentičnom kopijom lokomotive i pet vagona. Na svakome od njih je izgraviran podatak o klasi, broju sjedala, kome je namijenjen… Mehanika vlaka koji se može presaviti trostruko da bi se spakovao u jaje, i danas radi besprijekorno i aktivira se navijanjem ključem.
“Moskovski Kremlj” (1906) je inspiriran arhitekturom Uspenske saborne crkve u kojoj su se od srednjeg vijeka održavale ceremonije krunisanja. Unutar jaja se nalazi glazbeni mehanizam koji svira dvije uskršnje himne kompozitora Aleksandra Kastalskog, omiljenih melodija Nikolaja II.”Carevićevo sazviježđe ” (1917) posvećeno careviću Alekseju, jedino je jaje koje je, glede izbijanja revolucije, ostalo nedovršeno. Izrađeno je od plavog kobaltnog stakla sa izgraviranom zvjezdanom konstelacijom, a obavija ga “oblak” od matiranog kvarca .

Izložba traje do 18. svibnja.